Bivši crnogorski premijer Milo Đukanović (DPS) opisan je u izvještajima Projekta za izvještavanje o organizovanom kriminalu i korupciji (OCCRP) kao jedan od najgorih vlastodržaca na svijetu, podsjetili su analitičari Londonske škole ekonomije Hari Blejn i Robert Benson. U zajedničkom tekstu u magazinu „Open demokrasi” povodom prijema Crne Gore u NATO, oni su ocijenili da je postupanje zapadne vojne alijanse na Balkanu opasno kockanje i da geopolitička takmičenja i etničke politike u regionu još uvijek nijesu okončani.
Blejn i Benson su podsjetili da je OCCRP Đukanovića javno proglasio za „Glavnu ličnost organizovanog kriminala i korupcije” za 2015.godinu.
– To nimalo ugledno priznanje dobio je za, kako je navedeno, izgradnju jedne od najvećih i najčvršćih kleptokratija u svijetu i utočišta za organizovani kriminal. To uključuje opsežan šverc cigareta u dogovoru s italijanskim mafijaškim porodicama Sakra korona unita i Kamora, ali i prodaju državne banke članovima njegove porodice. Takođe, nije zanemareno ni to što on bira tužioce koji progone njegove kritičare i ispituju kako informacije dolaze do novinara, ali ne čine ništa u borbi protiv zločina ili korupcije – istakli su Blejn i Benson.
Kako su dalje naveli, od okončanja ratnih neprijateljstava na Balkanu 1999. godine, Sjedinjene Američke Države (SAD) i njihovi saveznici uspjeli da rašire prisustvo NATO-a u regionu kroz pridruživanje Slovenije i Hrvatske i počinjanje pregovora o pridruživanju sa Bosnom i Hercegovinom i Makedonijom.
– Pristupanjem Crne Gore, NATO je u svoj sastav primio jednu od najmanjih vojski na kontinentu. Međutim, ona obezbjeđuje stratešku kontrolu nad vitalnim regionom na periferiji Evropske unije i bivšeg ruskog carstva. Izolacija Srbije, jedinog ruskog istorijskog balkanskog saveznika, sada je završena – smatraju Blejn i Benson.
Ipak, kako su ocijenili, čudna mješavina geopolitičke konkurencije i etničkih politika u regionu daleko je od kraja.
– Kako su političke podjele u Crnoj Gori pokazale, NATO-u se kockanje sa i dalje ranjivim balkanskim državama može još i vratiti kao bumerang – smatraju Blejn i Benson.
Direktor Jadranskog instituta za javnu politiku Nataša Srdoč navela je u tekstu za magazin „Hafington post” da 23 od 28 članica NATO-a ne doprinose potrebnih dva odsto svog BDP-a za troškove odbrane. U poslednja dva talasa NATO pristupanja, kako je podsjetila, prihvaćene su zemlje koje se ne pridržavaju vladavine prava i stoga se i ne kvalifikuju da postanu članice NATO-a na prvom mjestu.
– Balkanske članice NATO-a, u prvom redu Hrvatska, Albanija, Bugarska i Rumunija, nisu prekinule veze između političke korupcije i organizovanog kriminala, što ugrožava nacionalnu bezbjednost tih zemalja i jača terorizam. NATO je sada primio i mafijašku državu Crnu Goru, kako ju je nazvao dr Moises Naim – ukazala je Srdoč.
Ona je istakla da korumpirani istočnoevropski političari koriste pristupanje NATO-u da sebi kupe legitimitet.
– Korumpirani establišmenti NATO članica nastavljaju da izvlače sredstava poreskih obveznika kroz nezakonite finansijske odlive putem kriminala, korupcije i utaje poreza – ukazala je Srdoč. M.V.